Interview sa Giulianom Marinkovićem

Vi ste novinar, autor, scenarist i redatelj. Kako ste počeli da se bavite temama vezanim za paranormalno i konkretno ufologiju?

Kao osoba koja se aktivno bavila radioamaterizmom tijekom 90-ih godina, imao sam razne kontakte sa mnogim suradnicima iz tehničkih područja. Ujedno, kako se to polje također bavi sa praćenjem i promicanjem novih tehnologija, često se ponekad upustite kroz razgovor u teme koje su preko „ruba znanosti“. Na osnovu kretanja u takvim krugovima, imao sam isto određene veze sa osobama iz područja zrakoplovstva, a tijekom rata na području bivše Jugoslavije bio sam povezan i sa vojno-obavještajnom zajednicom. Mogu reći da je, tijekom rata, jedno od mojih zadaća bilo orijentirano na međunarodni segment praćenja komunikacija UNPROFOR-a. Prislušni centar u kojem sam radio kao voditelj smjene, 1995. godine, presreo je radio komunikacije UNPROFOR-a gdje su njihovi motritelji javili da su zamijetili nekakvo „čudno crvenkasto svjetlo“ koje je nadlijetalo tadašnju zonu razdvajanja. Incident je trajao nekoliko sati. Sve me je to dosta navelo na promišljanje o toj temi. O ufologiji sam naravno znao priličan broj stvari i prije, no tada sam po prvi put uvidio da postoje određene službene implikacije i problemi u interakciji sa ovim fenomenom. Ukoliko bi se radilo o nečemu što će na kraju biti možda sasvim konvencionalno i objašnjivo, posljedica gdje pozornost mnoštva osoba kroz određeno vrijeme može biti fokusirana na manifestacije na nebu, nipošto ne može biti trivijalna. Osim problema koji nalaže prirodnim znanostima da pokušaju razriješiti o čemu se radi, mnogi ne uviđaju koliko je samo proučavanje ovoga fenomena značajno i za društvene znanosti te utjecaj ovakvim manifestacija na sociologiju, kulturu ljudskoga društva i našu percepciju. Moram priznati da me je sve to definitivno okupiralo i opčinilo u mojoj želji da saznam što je moguće više odgovora. Iza rata, kao civil, zadržao sam mnoge svoje profesionalne kontakte i odlučio da pokušam primijetiti analitički obavještajni pristup (koji bi se koristio kod nekih standardnih vojnih meta u potrazi za informacijama) da vidim da li ta tema zaista ima neku svoju jačinu i vrijednost. Na moje iznenađenje, u vrlo kratkom vremenu došao sam do kredibilitetnih i hard-core podataka o NLO incidentima koji mogu parirati svakom SF filmu. Tako sam u svojim prvim istragama, preko kolega koji su se tada školovali za vojne pilote na Prometnom fakultetu u Zagrebu, došao u kontakt sa nekoliko profesora na istom fakultetu i bivših pilota koji su mi ispričali svoje NLP/NLO incidente. Najpoznatiji je svakako Pan-Adria incident (iskaz pilota Dobroslava Džebe emitirali smo 2004. godine u dokumentarnom filmu „Nebo NLO-a“). Slučaj je uključivao radarsku detekciju „svjetlosne forme“ sa zemlje i iz zraka, optičko viđenje sa zemlje i iz zraka, te intervenciju tadašnjeg Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva. Postoje također i glasine o srušenim zrakoplovima na strani tadašnjeg jugoslavenskog zrakoplovstva, kao i na strani Mađarske. Moram priznati da sam od tada jednostavno postao hooked na sve vezano za ufologiju i paranormalne pojave, a moji interesi u tim poljima nastavili su se do današnjih dana.

Uz to što pišete za Vizionar, Faust i još neke časopise, koscenarist ste i istraživač emisije Na rubu znanosti. Odakle „crpite“ teme za emisiju?

Mislim da primam dnevno 100-ak e-mail poruka sa mnoštva mailing lista koje pratim. Također, tu je i dnevno pregledavanje Interneta i dopisivanje sa raznim  kolegama širom svijeta. Isto tako, Internet postaje sve više multimedijalan, te se svakim danom poveća i broj video-audio izvora koji su dostupni i koje treba pratiti. Uostalom, velikom brzinom širi se i broj Podcast radio emisija sa paranormalnim temama. Takve emisije nadomještaju tradicionalni način slušanja radija. Distribucija radio emisija sada postaje sve brža, arhiviranje je umnogome lakše, a uz to sami birate kada želite slušati materijale na svome mobilnome MP3 playeru. Ono što je u poslovnom svijetu „Business Intelligence“ pristup, za emisije „Na rubu znanosti“ i srodne članke, koristim nešto što bi se moglo nazvati poput „Paranormal Intelligence“ pristupa.

Nekoliko ste puta gostovali u emisiji Na rubu znanosti. Koja su vaša područja zanimanja? Što najradije istražujete kao istraživač za emisiju Na rubu znanosti?

Osim naravno ufologije, koja mi je i dalje primarni interes, jako sam zainteresiran za područje transkomunikacije. Transkomunikacija iliti Electronic Voice Phenomena (EVP) je disciplina koja se bavi proučavanjem navodnih elektroničkih snimki od strane entiteta iz nepoznatih izvora. U zadnjih nekoliko godina, došao sam sasvim slučajno do integralnog materijala koji me umnogome zainteresirao, a odnosi se na snimke i rezultate koje je krajem 70-ih radio istraživač George Meek u projektu „Spiricom“. Cilj im je bio stvoriti uređaj koji bi omogućio dvosmjernu komunikaciju sa umrlim entitetima i ono što je fascinantno, istraživači su navodno uspjeli satima komunicirati sa nekoliko takvih entiteta, a takvi pokušaji su i snimljeni. Snimku je od mene preuzeo i poznati radijski voditelj paranormalnih emisija, Art Bell, za svoje emisije „Coast to Coast“, nazvavši tu emisiju „povijesnim dostignućem za radio medij“. Mogu najaviti da će to ujedno biti i jedna od budućih tema „Na rubu znanosti“. U principu, zanimaju me svi tipovi fenomena koji imaju određenu akademsku pozadinu u vidu faktografije proučavanja što daje određenu validnost, posebno ukoliko se može razviti bilo kakav protokol za mjerenje istih. Moram priznati, da nisam neki poseban fan ostalih ezoteričnih i metafizičkih tema koje se zasnivaju na subjektivnom iskustvu, no naravno, dobro je biti informiran o svemu što nas okružuje u tim kotroverznim poljima, a to je i jedna od poruka emisija „Na rubu znanosti“.

Kako i zašto je nastala newsgrupa AGETI?

AGETI iliti „Analitička Grupa za EkstraTerestrične Informacije“ je jedan od mojih prvih ufoloških projekata. Grupa je nastala 1996. godine, a formirao sam ju ja i  grupa mojih suradnika i radioamatera. Na početku mojih radova u ufologiji tražio sam po Internetu neku grupaciju koja bi omogućavala korisnicima dnevno ažuriranje i razmjenu podataka. Kako sam ubrzo shvatio da u to vrijeme takvo nešto nije uopće postojalo u Hrvatskoj, odlučio sam nadomjestiti ono što nedostaje, te kroz arhivu pomoći u stvaranju same infrastrukture koji bi pomogli i budućim istraživačima. To je samo jedan dio od mojih planova. Ubrzano inače radim zadnjih godina na digitalizaciji ogromne video-audio arhive koju posjedujem, koju bih također prije ili kasnije postavio u obliku nekakvog javnog korištenja.

Također, vi ste urednik i voditelj radijske emisije UFO Nautica koja se ranije osim slušanja preko studentskog radija može i skinuti sa podcasta. Koliko ja znam to je jedina radijska emisija na našem području koja govori o onome što je na rubu znanosti. Kako je nastala ideja za tu radijsku emisiju? Kako se često emitira ta emisija? Ide li preko radio valova? Kako su je slušatelji prihvatili?

Moji prvi radijski radovi krenuli su 1996. godine u suradnji sa Damirom Popovićem i Brankom Malnar u okviru emisije „Ufodrom“, koja se tada emitirala na Radio Rijeci. Emisija je donosila vijesti iz ufologije, rasprave o ufološkim temama sa slušateljima, a najčešći gosti bili su istraživač Goran Ergović i ja. Nekako je od tada sve i krenulo. 1999. godine vodio sam emisiju „UFO dosjei X“ na zadarskom radiju „Donat-FM“, a od 2003. godine to se nastavilo na zagrebačkom Radio Studentu. Inače, emisije više trenutno ne radim na niti jednoj radio postaji, iako sa mnogima još uvijek surađujem. Kod nas, svojevrsna radijska kultura koja bi promicala mentalitet  razvoja znanosti, tehnologije i srodnih tema, još uvijek ne postoji. Mnogi urednici radio postaja još uvijek ne uviđaju koliki je potencijal u takvim temama. Ameri su to još odavno uvidjeli sa izrazito popularnom „Art Bell: Coast to Coast“ emisijom koja okuplja milijune slušatelja širom svijeta. Svoje radijske projekte sam zbog toga preusmjerio potpuno na Podcast distribuciju preko Interneta, pa sam sada u svojim radovima potpuno nezavisan. Osim emisija na hrvatskom jeziku, krenuo sam i sa projektom „UFORADIO – INTERNATIONAL“. To su emisije koje vodim na engleskom jeziku za međunarodne slušatelje i moram priznati da me iznenadio pozitivan feedback koji već neko vrijeme dobijam iz cijelog svijeta. Međunarodna domena ruši sve jezične barijere pa na taj način kontakti i suradnja koju širite, postaju bezgranični.

Kada ste se počeli baviti istraživanjem paranormalnog i ufologije? Da li ste imali uzora?

Moj uzor iz područja ufologije definitivno je na prvom mjestu dr. J. Allen Hynek, autor klasifikacije „bliskih susreta“ i glavni civilni suradnik na projektu američkog zrakoplovstva, „Blue Book“. Problem je kod ufološke literature, što je dosta teško doći do pravih materijala, jer su oni najbolji radovi teško dostupni. To su ili neke stare edicije ili su u nekoj integralnoj domeni. No u tom smislu svakako bih preproučio svakom „studentu“ ufologije, koji tek ulazi u ovo polje, da pročita antologijsku Hynekovu knjigu „The UFO Experience – A Scientific Inquiry“. Druga knjiga koji bih preporučio je definitivno „UFO’s and the National Security State – Chronology of a Cover-up 1941-1973 Volume 1“ od Richarda Dolana. Dolanova knjiga ima nešto manje od 500 stranica i radi se o najboljoj analitičkoj kronologiji moderne ufologije koju sam ikada pročitao.

Što su po vašem mišljenju NLO-i? Zašto su tu? I zašto sada? Koji je najstariji zapis o NLO-ima?

To je niz pitanja koji Vam umnogome mogu otežati rad u ufologiji i u bilo kojem paranormalnome području. Tako kroz svoj istraživački rad, uvijek u početku krenete sa velikim utroškom vremena i truda da radite korelacije podataka koje dobivate i mogućih odgovara. No, vremenom možete uvidjeti da je to pogrešan pristup i da to predstavlja uzrok dugogodišnje ufološke kontroverze koja konstantno otežava progres ufologiji u mainstream smislu. Problem je što u ufologiji imate dvije razine vjernika. Jedna razina po svaku cijenu tvrdi da su sve NLO-e pojave u potpunosti konvencionalno objašnjive te da ne predstavljaju nikakav značaj. Druga grupa ustrajava na ekstraterestričnoj hipotezi pod svaku cijenu kao jedini odgovor. Moj osobni stav je da ne znam konačni odgovor na NLO pitanje, no da je ono svakako vrijedno daljnjega proučavanja i praćenja. Već sam prije napomenuo da osim prirodnih spoznaja, sama tema nudi i ogroman uvid za razvoj društvenih znanosti. Naravno, isto tako svjestan sam i razvoja ufološke politike iliti egzopolitike, te vojnoobavještajnog konteksta s kojim je tema suočena. Zbog toga, mogu isto tako reći da postoje prilično opravdane indicije koje ukazuju da bi tema mogla imati argumentirane veze sa utjecajem nekakvih entiteta ili tehnološke inteligencije čiji su nam interesi iz naših kulturoloških vrijednosti za sada potpuno strani. Opravdanost ovih ideja, naravno pokazati će vrijeme. No, ukoliko pogledate razvoj ufologije u zadnjih 60-ak godina, progres u zadnjih 10 godina je nemjerljiv sa svim dostignućima prije. Tema sve više dobiva na svome kredibilitetu, a podaci postaju sve konstruktivniji što bi naravno moglo biti povezano sa sasvim novom percepcijom otvorenosti društva i vojne tajne. U tom kontekstu nastojim ne trošiti previše svoje vrijeme niti na tvrdnje o paleokontaktima jer sve uglavnom uvijek završi na tvrdnjama i interpretacijama koju mogu imati dvoznačno objašnjenje bez rješenja na vidiku. Zbog toga, teško je reći koji od NLO navoda iz drevne povijesti zaista predstavlja nešto što bi autentično mogli definirati kao prvi i pravi „NLO“. No, ako me pitate za nekakve materijale koji imaju donekle akademsku podlogu ili navode vrijedne sagledavanja, svakako bih u tom smislu izdvojio navode afričkog plemena Dogoni koje su detaljno istraživali francuski etnolozi Marcel Griaule i Germanie Dieterlen. Također noviji radovi povjesničara Zecharia Sitchina o ekstraterestričnim referencama na drevnu civilizaciju Sumerana, vrijedni su određene pažnje. No, kao što sam istaknuo, moji interesi su uglavnom usmjereni na modernu ufologiju zbog konkretne i jasne kvalitete samih podataka.

Koji vam je najdraži film i zašto?

Moram priznati da imam više dragih filmova, a naravno najviše preferiram SF teme, no volim pogledati sve žanrove. Filmove i TV serije koje bih nabrojio na svojoj listi su svakako filmski serijal „Ratovi zvijezda“ George Lucasa, „Bliski susreti treće vrste“ i TV serijal „Taken“ Stevena Spielberga, „JFK“ Olivera Stonea i mnoštvo ostalih. U principu zanimaju me sve one teme koje uvode gledatelja u premišljanje i sagledavanje alternativnih realnosti.

Kakvi su Vam planovi za budućnost?

Jedan od dugoročnih ciljeva mi je ostaviti što bolje arhivirani materijal za buduće istraživače koji će doći iza nas, te će na taj način biti u mogućnosti da naprave rekonstrukciju spoznaja, rasprava i kulturološkog mentaliteta našega vremena. Kratkoročni cilj mi je naravno dovršiti još jednu sezonu „Na rubu znanosti“ sa što boljim i zanimljivijim temama.

Neki od linkova koji bi mogli biti od koristi:

UFORADIO mreža
AGETI mailing lista
UFORADIO – INTERNATIONAL radio emisija

ikr & Bluegene za Sibum